Maslinovo ulje i zdravlje
Prirodni sok od maslinovog ulja je eliksir zdravlja i dugovečnosti. Prirodni "sok" od maslinovog ulja, sa idealnim hemijskim sastavom i bez ekstrakta i aditiva, vekovima je davao zdravlje i dugovečnost u mediteranskim narodima, koji su ga koristili kao glavnu mastoću u svakodnevnoj ishrani. Maslninovo ulje je prvo na spisku od 10 prehrambenih namirnica koje su korisne za ljudski organizam. Maslinovo ulje sadrži masne kiseline koje su podeljene u tri tipa: zasićene, mononezasićene i polinezasićene. Životinjske masti sadrže pretežno zasićene masne kiseline. Biljna ulja sadrže uglavnom polinezasićene masne kiseline, dok maslinovo ulje varira, jer sadrži uglavnom mononezasićene masne kiseline i do 83%. Oleinska kiselina je ključna komponenta maslinovog ulja a ona je mononezasićena masna kiselina. Druge masne kiseline iz maslinovog ulja su malo zasićene i polinezasićene, kao što su linolna kiselina i linolenska. Koegzistencije oleinske kiseline na linolna i linolenska ulja daju jedinstvenu biološku vrednost.
Prirodni antioksidanti: vitamini i Provitamini (A i E), minerali kao što su selen, a ceo heterogen sistem posebne supstance kao što je fenol. Antioksidansi su supstance koje štite ćelije od oksidativnog stresa, aktivnog kiseonika i slobodnih radikala. Druge su supstance koje su vezane za oštećenja nuklearnih kiselina i proteina, i smatra se da su primarni faktori koji negativno utiču na broj hroničnih bolesti poput raka. Jos uvek se ispituje uloga ovih mikroelemenata u maslinovom ulju, kao i koje još zaštitne faktore ima protiv hroničnih bolesti, sa posebnim osvrtom na kancer. Maslinovo ulje i digestivni sistem: Ljudski želudac mnogo bolje toleriše maslinovo ulje u poređenju sa drugim mastima. On predstavlja najbolji pokazatelj svarljivosti i apsorpcije iz creva zidova. Ovo pomaže da se smanji želudačna kiselina i reguliše probavu. Štaviše, stvara osećaj sitosti i promoviše varenje hranljivih materija u hrani. Kliničke studije su pokazale da maslinovo ulje ima veliku apsorpciju iz sluzokože creva, vodeću ulogu u ublažavanju mnogih crevnih bolesti i pomaže u pravilnoj funkciji creva. Jedna ili dve kašike sirovog maslinovog ulja u ranim jutarnjim satima je idealan lek za ljude koji pate od hronične opstipacije, ili tokom trudnoće, posta i svakodnevne ishrane. Maslinovo ulje i žuč: U 1932.god. Chinari je objavila prve informacije da je lekar Touarte 1887.god. formalno preporučivao maslinovo ulje kao lek protiv bolesti žuči i jetre (Colic). Po Chinari, malo je verovatno da će maslinovo ulje pomoći u nestajanju ili rastvaranju kamenja, ali je sasvim sigurno da će pomoći u izlečenju žuči. Namenjeno je za pacijente koji boluju od žuči, loše probave i bolova u stomaku tako što se 10 dana u mesecu uzimaju 1-2 kašike ekstra devičanskog maslinovog ulja pomešane sa nekoliko kapi soka od limuna, svakog jutra. Maslinovo ulje i koža: maslinovo ulje štiti ljudsku kožu od sunčevog zračenja koje može da prouzrokuje opekotine. To svojsvo izazvano je delovanjem vitamina E, provitamina A i polinezasićenih masti. Pored zaštite funkcije, inhibira razvoj dece, ima veoma posebnu ulogu kod lečenja ekcema i ublažava ujede insekata. Godine 1988. dobijeni su novi rezultati da supstance hlorofila koje se nalaze isključivo u ulju, ubrzavaju metabolizam, stimulišu rast ćelija i doprinose formiranju krvi, čime se ubrzava proces zarastanja rana. Maslinovo ulje i starost: Starenje je postepen proces, uz niz bioloških promena koje neminovno dovode do smrti. Istraživanja kod starijih ljudi u proteklih deset godina, pokazala su da su oni koji konzumiraju maslinovo ulje, zaštićeni od oštećenja koja se javljaju u centralnom nervnom sistemu i mozgu, zahvaljujući antioksidant supstanci. Maslinovo ulje i rak: Prema najnovijim istraživanjima dr D. Trichopoulos (škola za javno zdravlje Univerziteta Harvard), žene koje konzumiraju maslinovo ulje više puta dnevno imaju 25% manje šanse da dobiju rak dojke u odnosu na one koji retko ili nikad ne konzumiraju maslinovo ulje. Na primer, u mediteranskom regionu gde je visoka potrošnja maslinovog ulja su veoma niske pojave nekoliko vrsta raka, uključujući i rak dojke, jajnika i žlezda. Maslinovo ulje - holesterol i bolesti srca: studije su dokazale da maslinovo ulje štiti od oboljenja srca. Model ishrane stanovnika Mediterana koji je bogat maslinovim uljem, daje ispravan odnos zasićenih masnih kiselina ili mononezasićenih, što štiti od bolesti srca. Maslinovo ulje, koje je u suštini jedan od glavnih mononezasićenih masti, povećava "dobar" holesterol i snižava "loš", i učestvuje u izgradnji dobro izbalansiranog sistema nivoa lipida. Tako inhibiraju formiranje "bloka" masti u zidovima arterija, koji na kraju evoluira u ugrušak i izaziva srčani udar ili koronarni infarkt. Ova prednost ulja, uz povećan sadržaj prirodnih antioksidanata i drugih korisnih elemenata, daje uravnotežen hemijski sastav, koje ga čine prvim na listi namirnica koje doprinose niskim nivoima holesterola u krvi, dajući zaštitu od kardiovaskularnih bolesti, kao što su koronarne bolesti i infarkt miokarda. Maslinovo ulje, detinjstvo i razvoj mozga - rama: Lipidi imaju posebno važnu ulogu u ishrani odojčadi i dece, kako u kvantitativnom tako i u kvalitativnom smislu. Lipidni zahtevi su veći kod dece nego kod odraslih. Prema grubim proračunima, 50% od ukupnog unosa kalorija za decu koja su dojena, u obliku masti u odnosu: zasićene, mononezasićene i polinezasićene kiseline iznosi 4:3:1, a prosečan holesterol od oko 150 mg. Dakle, polinezasićene masti predstavljaju 8-10% ovih lipida. Od toga, 5-8% je Omega-3 u seriji (ove brojke mogu u velikoj meri varirati u zavisnosti od ishrane majke). Kada pogledate, dete ipak zahteva relativno veliku količinu lipida, koji se postepeno smanjuje na 30% od ukupnih kalorija u prvom dobu života i kasnije u detinjstvu da se prilagodi zahtevima odraslih. MASNE KISELINE zasićene, mononezasićene i polinezasićene. Ishranu odojčadi treba posmatrati u odnosu 4:3:1 između zasićene, mononezasićene i polinezasićene masti, što je sličan onom u ljudskom mleku, jer su sve masne kiseline neophodne za uravnoteženi razvoj deteta. Maslinovo ulje je ono koje obezbeđuje dovoljno esencijalnih masnih kiselina za pravilan razvoj odojčadi i što je najvažnije, odnos je sličan majčinom mleku. Štaviše, prema novim studijama, ulje povoljno utiče na rast i razvoj centralnog nervnog sistema i mozga novorođenčeta. U Svetskoj literaturi često se pominje činjenica da je gliceridic (sastav maslinovog ulja) veoma sličan majčinom mleku. U isto vreme pokazalo se da majke koje upražnjavaju značajne količine maslinovog ulja u svakodnevnoj ishrani, proizvode mleko sa odličnim sadržajem masnih kiselina, čime se obezbeđuje normalan razvoj nervnog sistema fetusa. Maslinovo ulje i razvoj struktura: Laval-Jeantet i kolege objavili su 1980.god. interesantne studije o ulozi lipida u razvoju kostiju u ljudskom organizmu, koji obogaćuju kosti sa mineralima. Nalazi pokazuju da su masti od suštinskog značaja za razvoj skeleta i da je "najbolji razvoj i dodavanje minerala” posmatrano u slučaju zapošljavanja oleinski Glicerides, dopunjen malom količinom polinezasićenih masnih kiselina, koji se uglavnom nalaze u maslinovom ulju . Istraživači su ustanovili anatomske razlike u veličini, debljini i teksturi kosti kod ljudi koji konzumiraju ulje i zaključili da oleinske kiseline igraju veliku ulogu u razvoju koštanog tkiva, koju su kasnije i potvrdile studije. Maslinovo ulje i sportske aktivnosti: lipidi i ugljovodonici su dve važne hranljive materije, koje daju glavnu hemijsku reakciju koja je od suštinske važnosti za bilo koju fizičku aktivnost. Problem je npr. kod ishrane sportista, koja ima veze sa ograničavanjem rasta slobodnih radikala. Ovo se može postići uz ishranu bogatu svežim voćem i povrćem i mononezasićenim masnim kiselinama (maslinovo ulje). Zbog toga se daje prednost mastima koje dominiraju mononezasićenim masnim kiselinama, koje nisu osetljive na stres procesa i ne favorizuju stvaranje slobodnih radikala. Maslinovo ulje i dijabetes: maslinovo ulje u savremenom kliničkom zapažanju igra dinamičnu ulogu "održavanja" dijabetes melitusa na niskim nivoima. Prema podacima iz literature tokom protekle decenije, preporučivalo se da se dijabetičar pridržava dijete čija je kalorijska vrednost bila pokrivena 30-45% sa maslinovim uljem (mononezasićene masne kiseline). Rezultati "dijeta" su smanjenje alfa i beta lipoproteina u serumu, stabilnost nivoa holesterola i pratećih faktora koje igraju u smanjenju nivoa triglicerida u serumu pa samim tim i šećera u krvi. Nedavna najava (Sintori, 1986.), tvrdi da bi vrlo debeo narod sa dijabetesom trebao da uzima maslinovo ulje jer deluje povoljno da uspori evakuacije sadržaja želuca u dvanaestopalačno crevo. Takvo varenje ugljenih hidrata se polako razlaže, bez bojazni da dovode do naglog porasta šećera u krvi. Stabilnost glukoze u krvi i ne-aktiviranje mehanizma ulja iz jetre može napraviti blagi, ali ukusan i efikasan "lek", koji može da ublaži simptome dijabetesa. Grci su prvi u potrošnji maslinovog ulja, žive više od drugih naroda u svetu i imaju najnižu stopu srčanih bolesti i raka.
Maslinovo ulje poboljšava pravilno održavanje ćelija koje doprinosi ljudskoj dugovečnosti.
Ključ za sve ove faktore je prisustvo masti u maslinovom ulju koja se može naći samo u majčinom mleku.
Prv ( t k )
|